Fascinira me Isuse tvoja mirna rasprava, kako ni u jednom trenutku sebe ne stavljaš u prvi plan, kako ljubiš sve nas i kad smo uz Tebe i kad ne razumijemo i kad se udaljimo. Sjećam se trenutaka kad bih se ja pitala ovakva pitanja i mislila da sam nadmudrila neke vjerske istine, ali takve odluke u kojima sam ustrajala bez Tebe misleći da radim dobro, malo po malo su me dovele do zida. I nekad tek u takvom trenutku pada dignemo ruke od svojih želja, svoje logike i onoga što smo mislili da je „život“ i vratimo se pravom izvoru života, ljubavi, mira i mudrosti. Dira me ova riječ da je on Bog živih i povezujem to s onom: „Ja dođoh da život imaju, u izobilju da ga imaju“. Više ne želim lutati i isprobavati, želim Tebi vjerovati i s Tobom i za Tebe živjeti.
