Crkva danas slavi blagdan rođenja Blažene djevice Marije – Malu Gospu. Ovaj blagdan ima svoje početke u 5. stoljeću kada je sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci na mjestu u Jeruzalemu gdje je, prema predaji, bila Marijina rodna kuća.

Za crkveni kalendar karakteristično je da se za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov “rođendan za nebo”. U tri slučaja se kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje, rođenje Ivana Krstitelja i Marijino rođenje. Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života. To je zbog zasebne uloge koju su imali u Božjem djelu spasenja. Davna latinska izreka to ovako sažima: Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. – Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.

Mala Gospa donosi jesen pa se u narodu kaže “Gospa Mala – jesen prava!”. O Maloj Gospi lastavice se skupljaju za odlazak na jug. Govori se da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni blagdan Blagovijesti 25. ožujka. 

Sveta Marijo, Vrata nebeska, moli za nas!

(Izvor: Bitno.net)