Od Ignacija tebi, čitatelju #15

Pismo 2775 (napisao Polanco po nalogu svetog Ignacija)

Sveti Ignacije bio je slomljena srca vidjevši pustoš koju su prouzročili upadi mediteranskih gusara “u duše, tijela i posjede kršćana”. U drugom pismu ocu Nadalu, koje prevodimo u dva dijela, na prvom mjestu iznosi veliki broj razloga da dokaže kako flotu treba pripremiti i pokazuje da se projekt može realizirati bez troškova većih nego što njegovo veličanstvo sada ulaže u svoje pomorstvo. Da je plan svetog Ignacija, koji se ne razlikuje mnogo od kasnije usvojenog, bio proveden za života Karla V., pobjeda kod Lepanta manje bi koštala i bila bi mnogo trajnija po svojim rezultatima.

Rim, 6. kolovoza 1552.

† ISUS. Pax Christi.

U prethodnom pismu, koje je bilo općenitije, ukratko sam govorio o tome kako naš otac nije bio vođen samo revnošću i dobročinstvom, nego štoviše svjetlom razuma, te smatra kako se jedna velika flota treba i može stvoriti. U ovom ću pismu opširno izložiti i pokazati, prvo, što se treba napraviti te da je krajnje vrijeme da to se to učini; drugo, da se to može učiniti bez velikog troška, prije uz manji od onog koji sada njegovo veličanstvo ima u pomorskim poslovima.

Razlozi kojima je vođen su ovi:

  1. Prije svega, da Božja slava i čast puno pati kada, iz tolikih dijelova, kršćane, velike i male, odvode da žive među nevjernicima, gdje svaki dan vidimo mnoge od njih kako niječu svoju vjeru u Krista, na veliku žalost onih koji su revni za očuvanje i napredak naše svete vjere katoličke. 
  2. Savjest onih koji ne ispune svoju dužnost da osiguraju odgovarajuću opskrbu opterećena je gubitkom tolikih koji su od djetinjstva i u svakoj životnoj dobi postali Mauri i Turci, samo zbog umora od mukotrpnog ropstva i bezbrojnih zala koja su bili prisiljeni trpjeti u rukama nevjernika. Na dan suda naši će vladari vidjeti jesu li trebali tako malo cijeniti tijela i duše tolikih tisuća koja vrijede više od svih njihovih prihoda i časti i gospodstva, budući da je za svakoga od njih Krist naš Gospodin platio cijenu svojim životom i krvlju.
  3. Kršćanstvo će se tako osloboditi velike opasnosti od ovih dolazaka i odlazaka Turaka, koji do sada nisu pokazali ratnu aktivnost na moru, ali postaju pripremljeniji te preuzimaju stvari u svoje ruke. Počinju s ono malo što je ostalo od kršćanstva koristeći taktiku kojom su zauzeli Konstantinopol, okrećući jednog princa protiv drugoga, a zatim, kada se obojica izmore, uzimaju što im se prohtije i od pobijeđenih i od preživjelih. Sada koriste ovu strategiju s Francuskom i postoji opasnost da kasnije neće dolaziti samo na poziv, već će moći vršiti pritisak na kršćanske snage i kopnom i morem. Ova poteškoća i one gore spomenute izbjegle bi se da njegovo veličanstvo zagospodari morem uz pomoć snažne flote. 
  4. S ovom velikom flotom moglo bi se u velikoj mjeri osloboditi Napuljsko kraljevstvo od nereda i ustanaka. Da nisu imali pomoć Turaka, ne bi bilo načina da se buntovnici nadaju uspjehu. Čak im ni Francuska ne bi mogla ponuditi nadu u pomoć s mora, jer bi se ti pobunjenici tada bojali da će flota uskoro doći na njih. I ne samo da bi Napulj bio u miru, nego i ostatak Italije i Sicilije, i svi ostali otoci ovog mora.
  5. Kada flota bude dovoljno jaka, mogla bi lišiti francuskog kralja svake nade u tursku pomoć, u pripremi napada na snage njegova veličanstva. Kralj bi shvatio da bi mu bilo bolje sačuvati mir. Čak i da nije voljan ostati unutar granica svoga kraljevstva, ne bi imao mogućnost povratka u Italiju; inferioran na moru, i bez ikakve pomoći koja mu dolazi morem, bio bi slabiji i, posljedično, veći prijatelj mira. 
  6. Tako bi se prevenirali trenutni gubici koje Turci i gusari neprestano nanose na svim obalama Španjolske i Italije, i drugdje, da ne spominjemo troškove garnizona koji se moraju držati u svim lukama zbog toga što nikada ne znamo gdje će turska flota udariti. Koliko je to skupo može se lako vidjeti u protekle dvije godine u kraljevstvu Napulja i Sicilije i drugdje. Flota bi, kao posvudašnji obrambeni bedem, ove troškove učinila nepotrebnima.
  7. Prolaz iz Španjolske u Italiju bio bi siguran, a zna se koliko je to važno za dobrobit ovih kraljevstava općenito te za individualno dobro mnogih koji trpe jer je prekinuta ova komunikacija.
  8. Ako bismo imali izrazito moćnu flotu i gospodarili morem, bilo bi lako povratiti ono što smo izgubili, i mnogo više, na svim obalama Afrike pa čak i Grčke i otoka Sredozemlja. Mogli bismo čak kročiti u zemlje koje pripadaju Maurima i drugim nevjernicima te otvoriti put njihovom osvajanju, i konačno, obraćenju. Ali bez flote, kako je pao Tripoli, mogla bi pasti i druga mjesta važna za kršćanstvo.
  9. S ovim se misli i na ugled njegova veličanstva koji se mora održati i među vjernicima i među nevjernicima. S jednom takvom flotom ugled bi se i povećao u stranim krajevima, a bio obranjen kod kuće. Kako je sada, izgubljeno je mnogo povjerenja i autoriteta, kojim bi se i bez upotrebe oružja moglo braniti svoje državljane na mnogim mjestima.

Ovo su motivi koji razumskim putem pokreću našeg oca te po kojima smatra da bi se trebala stvoriti ta flota.

Smjernice za produbljivanje

  1. Ignacije spominje taktiku neprijatelja koji “okreće jednog princa protiv drugoga”. Primjećuješ li ti taktike neprijatelja koji razbija neka zajedništva u kojima se ti nalaziš? Na koji način? Možeš li to što se događa odvojiti od osoba koje su uključene i usmjeriti se od njih na ono što Bog radi i želi za sve? Na što On želi da se usmjeriš?
  2. Govori i da mnogi “trpe jer je prekinuta komunikacija”. Ima li nekih komunikacija koje si ti prekinuo ili se iz njih isključio? Možeš li stati s Bogom i vidjeti na što te On zove? 
  3. Na kraju spominje kako bi mogli “povratiti i više nego što su izgubili”. Prikaži danas sve čega si se sjetio, težine, odnose, neprijateljstva, bitke, poraze; posebno ono s čim i dalje ne znaš kako; da Bog s tim radi, po tvojim dobrim i krivim potezima, da na kraju sve bude na Njegovu veću slavu i spas duša.