Donosimo zadnji dio iz kratke autobiografije mame Antule, svetice koja je nastavila raditi za spas duša kroz duhovne vježbe za vrijeme Družbina ukinuća.

Cintija Daniela Suárez, suautorica biografije Mame Antule približila je ljudima našeg vremena kulturološki kontekst svetičinog djelovanja te proživljene patnje i preprekame s kojima se morala suočavati kako bi ispunjavala svoju misiju koja je imala za cilj „spasenje duša“. „Godine 1700. različiti društveni slojevi nisu se miješali. Viša srednja klasa hodala je s jedne strane ulice, a seljaci, robovi i siromašni s druge strane. Majka Antula uspjela je u svojoj kući ujediniti različite društvene slojeve bez razlike ili razdvajanja. To je bila novost, njezin razlikovni znak“ (…) U dokumentima iz njezina vremena koji su prikupljeni za ovu knjigu čitamo da su Mamu Antulu smatrali proročicom i suci i visoki prelati i najviše vlasti koji su tražili njezin savjet slučaju problema“.[1]

Dok je bio nadbiskup Buenos Airesa, papa Franjo se snažno zalagao za beatifikaciju Mame Antule.  Dva dana prije obreda kanonizacije razgovarao je s argentinskim hodočasnicima koji su došli vidjeti njezino proglašenje svetom. “Milosrđe mame Antule, posebno u službi najpotrebitijih, danas se nameće velikom snagom usred ovog društva koje je u opasnosti zaboraviti da je “radikalni individualizam virus koji je iznimno teško eliminirati, virus koji je pametan. Tjera nas da vjerujemo da se sve sastoji u davanju na volju vlastitim ambicijama”, rekao im je. „Iskusila je ono što Bog želi od svakoga od nas, da otkrijemo Njegov poziv, svatko u svom životnom stanju; jer što god bilo, uvijek će biti sintetizirano u postizanju ‘svega za veću slavu Božju i spasenje duša’, rekao je. “Ta premisa, koja je u osnovi ignacijanske duhovnosti, na kojoj se hranila mama Antula, uvijek ju je pokretala u svakom njezinom djelu.”[2]

U tom smislu, rekao je, poruka Mame Antule za današnji svijet je da ne odustanemo pred nevoljama, da ne odustanemo od naših dobrih namjera da svima donesemo Evanđelje, unatoč izazovima koje to može predstavljati. Skrenuo je pozornost na pobožnost mame Antule prema svetom Josipu i “njezin veliki žar za Euharistiju”, koja, kako je rekao, “mora biti u središtu svega našega kršćanskog života i iz koje proizlazi snaga za ostvarenje našeg apostolata”. Franjo je završio svoj govor hodočasnicima pozdravivši Mamu Antulu kao “dar za argentinski narod, ali i za cijelu Crkvu”.[3]

Promicatelj njezine kauze, biskup Ernesto Giobando, isusovac, rekao je u intervjuu da je Mama Antula “bila žena s duboko kršćanskim karakterom, čije je srce formirano u školi duhovnih vježbi.” Imala je “majčinsko srce i hrabru dušu” i posebno se brinula “za siromašne, posebno žene koje su bile napuštene, poput robinja, mulata (onih miješanih rasa), prostitutki ili u zatvoru”, rekao je. “Bila je vjernica u muškoj sredini, gdje crkvene odluke nisu uključivale žene”, a ipak “ona i druge posvećene laikinje imale su hrabrosti i snage nastaviti apostolsko djelo koje je zahtijevalo veliki napor. ”[4]

Komentirajući činjenicu da će prvi papa isusovac biti taj koji će Mamu Antulu proglasiti svetom, biskup Giobando je podsjetio da je za njezina života “sanjala o obnovi Družbe Isusove, što se dogodilo 15 godina nakon njezine smrti”. To što bi papa Franjo, prvi papa isusovac, trebao kanonizirati Mamu Antulu, apostola duhovnih vježbi, rekao je, “nije slučajno”.[5]

Silvia Correale govori o vezi novoproglašene svetice i pape Franje. ”Vjerujem da je papa Franjo privržen Mami Antuli jer zna što je sve učinila za Družbu Isusovu… U tom teškom vremenu, kada su stigla pisma Mame Antule u kojima je plodove duhovnih vježbi prenosila od isusovaca koji su bili u Rimu – od kojih su neki morali napustiti Družbu i služiti kao dijecezanski svećenici – oni su osvježili duh i održavali moral na visokoj razini. Pisma su prevedena i poslana drugoj braći diljem Europe da bi se pokazalo kako je Gospodin nastavio rast kršćanskog života kroz duhovne vježbe”. [6]

[1]https://ika.hkm.hr/novosti/u-vatikanu-predstavljena-biografija-o-mami-antuli-buducoj-prvoj-argentinskoj-svetici/ (28. veljače 2024).

[2]https://www.americamagazine.org/faith/2024/02/11/argentina-first-saint-francis-mama-antula-247280 (24. veljače 2024).

[3]https://www.americamagazine.org/faith/2024/02/11/argentina-first-saint-francis-mama-antula-247280 (24. veljače 2024).

[4]https://www.americamagazine.org/faith/2024/02/11/argentina-first-saint-francis-mama-antula-247280 (24. veljače 2024).

[5]https://www.americamagazine.org/faith/2024/02/11/argentina-first-saint-francis-mama-antula-247280 (24. veljače 2024).

[6]https://ika.hkm.hr/novosti/kanonizacija-mame-antule-dar-je-za-sve-argentince/ (24. veljače 2024).