„Tamo gdje te srce vuče…“ ?
Tim riječima otpjevali su ovogodišnje modravsko ljeto mladi studenti. Došli tu tamo gdje ih je srce vuklo, Ljubav zvala.? I pozvala ih je. Baš svakog od njih. Svakome je Bog pripravio mjesto na tim Modravama. Smiješio se u radosnim očima. Tješio ranjena srca. Bio u borbama i davao snagu. Ohrabrivao i davao nadu. Naučili su razbijati kamenje. Zajedno su gradili suhozid, kamen po kamen. Čistili i krčili zapuštene dijelove Modrava, dali im novi izgled. Borili se s vjetrom i suncem. Pjevali, plesali, svirali…
„U tišini hlada“ Ljubav otkrivali. Kušali milosrđe u ispovijedi i rasli u slobodi. Pravili golove za vaterpolo, vozili se kajacima. Nosili su teškoće i radosti jedni drugih. Imali magis krugove uz najljepše zalaske sunca. Divili se Modravskom zvjezdanom nebu. Završit ću stihovima koji su odjekivali tim terminom i srca nam obradovali: „Modrave, tu je ljeto jednostavno. Bog tu biva s nama stalno.“ ?